Musa Ćazim Ćatić

 

    Musa Ćazim Ćatić je bošnjački preporodni pjesnik.

Abdurezak Hivzi Bjelevac "Minka"

         

               

    Kako je već u nazivu romana Minka nagoviještena priča o ženi, ovdje se tema konstrukcije ženskog identiteta nameće sama po sebi. 

Abdurezak Hivzi Bjelevac "Pod drugim suncem"

 

Abdurezak Hivzi Bjelevac rođen je u Mostaru 8. juna 1886. godine.

Bio je književnik, prevodilac i novinar.

Domovino, sretan ti rođendan

25. novembar se obilježava kao Dan državnosti Bosne i Hercegovine.

Petar Kočić

    Petar Kočić je poznati bosanskohercegovački pjesnik, pisac i političar. Rođen je 1877. godine kod Banje Luke.

Aleksa Šantić "Emina"

    Aleksa Šantić je bio bosanskohercegovački i srpski pjesnik i jedan od najpoznatijih predstavnika novije lirike u BiH.

Edhem Mulabdić "Zeleno busenje" - prvi bošnjački roman

"Sve je obišao, suzna oka, promatrao ove nevine žrtve onog vremena, sudbine, koje je sada pokrivalo zeleno busenje..."

Bošnjačka književnost austrougarskog perioda - dio drugi

DOBA KNJIŽEVNE POLARIZACIJE (1894-1905)

Političko i književno-kulturno promovisanje ideja o autohtonom bosanstvu na ovim prostorima, na čemu je radila grupa bošnjačkih narodnih prvaka i pisaca koja je bila okupljena oko Bošnjaka, proizvela je snažnu, simultanu, obimnu i lančanu reakciju u više pravaca u Bosni i Hercegovini i van nje, u zagrebačkim i beogradskim stranačkim i književno-kulturnim krugovima koji su oduvijek bili zainteresovani za ovu ˝ničiju zemlju˝. Ona je samo pojačala njihovo interesovanje za Bosnu i za ˝svoje sunarodnike˝ - bosanskohercegovačke muslimane.

104 godine od rođenja Mehmedalije Maka Dizdara

                                             

"Trebalo bi opet naučiti 

da slušamo kako kiša pada..."

Bošnjačka književnost austrougarskog perioda - dio prvi

 

    Prvu naučno utemeljenuknjiževnohistorijsku studiju o književnom stvaranju Bošnjaka u razdoblju austrougarske vladavine napisao je prof. dr. Mushin Rizvić. On kaže da je od 1878. do 1918. godine duhovni život i senzibilitet Bošnjaka prolazio kroz specifičan proces nadmetanja, preobražavanja i zrenja unutar njihove primarne bosansko-slavenske strukture.

26. septembar - Evropski dan jezika

 

"Koliko jezika znaš, toliko ljudi vrijediš. (Quot linguas calles tot homines vales.)"

Međunarodni dan pismenosti

     Na Svjetskoj konferenciji ministara obrazovanja, održanoj u Teheranu 1965. godine razvila se ideja o obilježavanju Dana pismenosti. Tom prilikom predstavljena je inicijativa i kao datum predložen 8. septembar, a UNESCO je s obilježavanjem Međunarodnog dana pismenosti počeo 8.9.1967. godine.

Měseca avьgusta u dьvadeseti i devety dьnь - Povelja bana Kulina 29.8.1189 - 29.8.2021.

 

    Povelja je prvi poznati diplomatski dokument pisan bosanskim jezikom i kao takva predmet je interesovanja kako lingvista, tako i historičara. Njena vrijednost za bosansku srednjovjekovnu historiju je nemjerljiva. To je prvi poznati dokument izdat od strane jednog bosanskog vladara vladaru, tj. knezu, druge države.

Balkanski Homer, Avdo Međedović "Ženidba Smailagić Meha"

      

     Avdo Međedović (Crna Gora) bio je crnogorski i bošnjački epski pjesnik i guslar. Njegova epska pjesma Ženidba Smailagić Meha ima 12.311 stihova i duga je kao Ilijada i Odiseja. Američki naučnik Milman Parry, istraživač i profesor s Univerziteta Harvard iz prve polovine 20. vijeka, nazvao ga je „balkanskim Homerom”.

Sevdalinka

 

    Sevdalinkaje lirska narodna pjesma iz Bosne i Hercegovine. Predstavlja  jedinstveni izraz u Bosni i Hercegovini koji se može pohvaliti dugom i bogatom tradicijom. U brojnim slučajevima sevdalinka se jednostavno zove i sevdah.

Smrt braće Morića

 

    Braća Morići u Sarajevu sigurno nisu nepoznanica. Lijepa bašta, hlad i ona kaldrma u Morića hanu donekle su doprinijeli tome, ali svakako i balada koja priča priču o Morićima.

Smrt Omera i Merime

„Nije blago ni srebro ni zlato, već je blago što je srcu drago.“ 

Svjetski dan knjige: Upoznajmo 5 biblioteka u Bosni i Hercegovini

 

       Svake godine, 23. aprila, obilježava se Svjetski dan knjige i autorskih prava. Ovaj datum je simboličan u svjetskoj književnosti jer su tog dana 1616. godine umrli Miguel de Cervantes i William Shakespeare.

Hasanaginica

 

    Hasanaginica je bošnjačka usmena balada, koja je nastala između 1646. i 1649. u okrilju begovske bošnjačke porodice iz Imotske krajine, koja je tada bila dio Bosanskog pašaluka, i vjerovatno se prepričavala s koljena na koljeno po Imotskom i okolini dok je od zaborava nije otrgnuo talijanski putopisac i etnograf Alberto Fortis 1774, nazivajući je "morlačkom baladom" (morlačka = ilirska). 

Sastavljeno i rastavljeno pisanje riječi - dio drugi

    Kako smo vidjeli u prethodnom članku, sastavljeno i rastavljeno pisanje riječi je veoma opširna tema u našem pravopisu. U današnjem članku možete čitati nastavak, kako smo i najavili prošli put.

Sastavljeno i rastavljeno pisanje riječi - dio prvi

 

U našem jeziku riječi se pišu sastavljeno, rastavljeno i polurastavljeno u zavisnosti od značenja koje imaju u pojedinim oblicima, kao i u zavisnosti od akcenta. Tako se govori o:

 -rastavljenom pisanju zasebnih riječi (koje su odvojene razmacima);

- sastavljenom pisanju - kad nastaju jednoznačenjske složenice koje imaju zajednički akcenat;

- polurastavljenom pisanju složenica (s crticom) u kojima sastavnice čuvaju zasebne akcente i značenja.

"Pazite, dijamant je nemoćan samo pred dijamantskom prašinom." (Taj čovjek)

    Alija Isaković rodio se 1932. godine u Bitunju kod Stoca. Bio je bošnjački pripovjedač, dramski, televizijski i pisac radiodrame, leksikograf, putopisac i historičar jezika.

U Beogradu je pohađao Geološku tehničku školu, a školovanje je nastavio na Filozofskom fakultetu u Sarajevu, na Odsjeku za južnoslavenske književnosti.

Međunarodni dan žena, Dan žena, Osmi mart - još ponešto o velikom i malom slovu

          U prošlom članku vidjeli smo situacije kada smo dužni upotrebljavati veliko slovo. Dešava se da ponekad mislimo da neke riječi trebamo pisati velikim slovom, a zapravo nismo u pravu. Da bismo odagnali takve nedoumice, današnji članak posvećujemo malom slovu.

Naučimo pravilno - Veliko slovo

Ponekad smo u nedoumici s velikim slovom. Nismo uvijek sigurni kad ide veliko, a kad malo slovo, kad samo prva riječ, a kad sve riječi u nazivu. Da ne bismo bili u takvim nedoumicama, čitajmo naš blog. Veoma je važno kako nešto kažemo ili napišemo.

Peta faza razvoja bosanskog jezika - bosansko doba

                     

Ovafaza  ima najveći značaj u razvoju bosanskog književnog jezika.

Uoči samog rata 1991. Dževad Jahić objavljuje knjigu "Jezik bosanskih Muslimana", a Senahid Halilović "Bosanski jezik". Te iste godine, na popisu stanovništva, više od 90% Bošnjaka izjasnilo se da im je maternji jezik bosanski.

Četvrta faza razvoja bosanskog jezika - jugoslavensko doba

 

  

    Bosanski jezik se u periodu između dva svjetska rata razvija u sklopu srpskohrvatskog/hrvatskog srpskog jezika. Svijest o bosanskom jeziku ne zamire nego se ispoljava u različitim situacijama, ali bez političke podrške. Izdvajaju se određene karakteristike  ovog perioda:

Treća faza razvoja bosanskog jezika - austrougarsko doba

 

    Najveća promjena u životu i kulturi Bošnjaka nastala je odlaskom Turaka i dolaskom Austro-Ugara u Bosnu 1878. godine. Ljudi su do tada za bosanski pisani jezik koristili arapsko pismo (arebicu), djelimično bosančicu, te Vukovu ćirilicu.

Druga faza razvoja bosanskog jezika - tursko doba

 

    Ova faza trajala je oko 4 stoljeća, za vrijeme turske vladavine.

Odvijala se u četiri toka:

Prva faza razvoja bosanskog jezika - doba srednjovjekovne Bosne

 

 Bosanski jezik je prošao kroz pet razvojnih faza: 

1. Prva faza - doba srednjovjekovne Bosne

2. Druga faza - tursko doba

3. Treća faza - austrougarsko doba

4. Četvrta faza - jugoslavensko doba

5. Peta faza - bosansko doba

Potur-Šahidija, prvi rječnik na južnoslavenskom prostoru

                      

               

    Muhamed Hevai Uskufi (skraćeno: Muhamed Uskufi ili Muhamed Hevai), bošnjački alhamijado pjesnik i sastavljač tursko-bosanskog rječnika. Rođen je u mjestu Dobrnja kod Tuzle 1601. godine, a umro poslije 1651. godine. Pjesnički pseudonim mu je bio Hevai (Zračni). 16. septembra 2016. u naselju Dobrnja podignuta je spomen-ploča s njegovim imenom i godinama rođenja i smrti.