"Pazite, dijamant je nemoćan samo pred dijamantskom prašinom." (Taj čovjek)

    Alija Isaković rodio se 1932. godine u Bitunju kod Stoca. Bio je bošnjački pripovjedač, dramski, televizijski i pisac radiodrame, leksikograf, putopisac i historičar jezika.

U Beogradu je pohađao Geološku tehničku školu, a školovanje je nastavio na Filozofskom fakultetu u Sarajevu, na Odsjeku za južnoslavenske književnosti.

     Prije nego što je počeo pisati, radio je kao radnik u tvornici, tehničar u geofizici, a zatim urednik časopisa za književnost "Život".

U književnosti se javio romanom "Sunce o desno rame", a onda je objavio nekoliko knjiga proze. Bavio se i književnim i historijskim radom i 1972. godine pripremio je "Biserje" - prvu antologiju muslimanske književnosti.

Isaković je pokazivao poseban interes za poznatu bošnjačku baladu Hasanaginicu. Povodom 200. godišnjice od objavljivanja Hasanaginice od strane Alberta Fortisa  objavljuje veliki zbornik pod nazivom Hasanaginica 1774–1974. u kojem se nalazi veliki broj prevoda ove balade na druge jezike. Isaković je napisao i dramu Hasanaginica, koja je  izvedena u Narodnom pozorištu u Mostaru 1981. godine, a onda objavljena i kao dramski tekst i prilagođena kao TV drama.

    1985. godine objavljuje roman Pobuna materije. Ovaj roman je predmet stalnih rasprava književnih kritičara.

    Njegov čuveni Rječnik karakteristične leksike u bosanskome jeziku izlazi 1992. godine. U njemu kaže:

"Naš jezik je naš moral i ne treba osobit trud da bi smo objasnili pojam bosanski jezik. Bosanski jezik nije nastao ni u okrilju srpskog ni u okrilju hrvatskog jezika, nije njihova izvedenica, već jedna od objektivnih naporednosti. Bosanski jezik je imao i svoj vlastiti tok do početka 20. vijeka, kada su političke prilike izmijenile njegov javni status..."

Kao učesnik Prvog bošnjačkog sabora 27.9.1993. godine, obratio se Saboru riječima:

"Poštovani Sabore, dame i gospodo, dragi bošnjački muslimanski narode!

Ne osjećam potrebu da sebi ili vama objašnjavam naše tradicionalno ime Bošnjak, ime našeg jezika bosanskog i ime naše zemlje Bosne i Hercegovine. Ja ga samo promoviram kao prirodno pravo na tradiciju."

Njegov ratni dnevnik Antologija zla izlazi 1995. godine i predstavlja hroniku krvave sadašnjosti.

Alija Isaković je predano radio na afirmaciji bosanskog jezika i bošnjačke književnosti i iza sebe je ostavio bogat stvaralački opus:

• Sunce o desno rame, roman, Matica srpska, Novi Sad, 1963.
• Semafor, pripovijetke, Veselin Masleša, Sarajevo, 1966.
• Prednost imaju koji ulaze, Svjetlost, Sarajevo,1971.
• Građa za bibliografiju muslimanske književnosti 1883-1971,
• Život, XXI/1972,4,437-467; 5-6, 571-605; 
• BISERJE. Izbor iz muslimanske književnosti, Stvarnost, Zagreb, 1972, str. 453-518.
• Građa za bibliografiju bosansko-hercegovačkog (1842-1970), Hodoljublje, Svjetlost, Sarajevo, 1973, str. 516-538.
• Bibliografija radova o Hasanaginici 1774-1974., Hasanaginica 1774-1974., Svjetlost, Sarajevo, 1975.
• Taj čovjek, pripovjetke, Prva književna komuna, Mostar, 1975.
• Krajnosti, drame, (To, Generalijum, Kraljevski sudbesi stol), Drame, Svjetlost, Sarajevo, 1981.
• Hasanaginica, drama, Sarajevo, 1982.
• Jednom, putopisi, Prva književna komuna, Mostar, 1987.
• Sunce o desno rame, roman, pripovjetke, Svjetlost, Sarajevo, 1984/1985 (Savremena književnost naroda i narodnosti Bosne i Hercegovine, knj. 35.)
• Pobuna materije, roman, Svjetlost. Sarajevo, 1985.
• Neminovnosti. Baština. Kritika. Univerzal, Tuzla, 1987.
• Lijeve priče, Svjetlost, Sarajevo, 1990, - Priređena djela
• Avdo Karabegović Hasanbegov: Izabrane pjesme, Zora, Zagreb, 1967.
• Biserje, Izbor iz muslimanske književnosti, Stvarnost, Zagreb, 1972.
• Hodoljublje, Izbor iz bosansko-hercegovačkog putopisa ( 1842-1970), Svjetlost, Sarajevo, 1973.
• Edhem Mulabdić: Izabrana djela. Knjiga I-II, Svjetlost, Sarajevo, 1974.
• Hasanaginica, 1774-1974, prepjevi, varijante, studije, bibliografija, Svjetlost, Sarajevo, 1975.
• Hasanaginica (Hasanagaino) 1774-1974., Esperanto ligo Bosnio Hercegovino, Sarajevo, 1975.
• Osman - Aziz (Osman Nuri Hadžić i Ivan Milićević): Izabrana djela, Knjiga I-II, Svjetlost, Sarajevo, 1980.
• Nasrudin Hodža, Anegdote, Svjetlost, Sarajevo, 1984; 2. izd. 1986.
• Ahmed Muradbegović: Izabrana djela, Knjiga I-III, Svjetlost, Sarajevo, 1987.
• O „nacionaliziranju“ muslimana. 101 godina afirmiranje i negiranja nacionalnog identiteta Muslimana, Globus, Zagreb, 1990.
• Biserje, Izbor iz muslimanske književnosti, Drugo, prošireno izdanje. Otokar Keršovani. Opatija, 1990.

Alija Isaković je umro na današnji dan, 14. marta, 1997. godine u Sarajevu.

   

                by Adin Kmetaš