Međunarodni dan žena, Dan žena, Osmi mart - još ponešto o velikom i malom slovu

          U prošlom članku vidjeli smo situacije kada smo dužni upotrebljavati veliko slovo. Dešava se da ponekad mislimo da neke riječi trebamo pisati velikim slovom, a zapravo nismo u pravu. Da bismo odagnali takve nedoumice, današnji članak posvećujemo malom slovu.

◾ Malim početnim slovom pišu se:

a) opće imenice postale od vlastitih imena (šarplaninac)

b) imenice koje stoje uz lično ime kao oznake zanimanja, počasnih naslova, položaja i sl. (Ajvaz-dedo, Omer-paša Latas)

c) nazivi pripadnika ili pristalica učenja i pokreta, kao i slične opće imenice (nobelovac)

tako i nazivi kojima se obilježava pripadnost određenoj rasi ili vjeri (musliman)

d) članovi ispred ili iza imena naroda (sandžački Bošnjaci).

◾ Malim početnim slovom pišu se opće imenice kao što su bosanstvo (osjećaj pripadnosti Bosni i Bosancima).

Tako se pišu i izvedenice kad ne označavaju pripadnika naroda i sl. (nearap).

Tako se pišu i riječi koje nisu u službi vlastitog imena (južnjak). 

◾ Malim početnim slovom pišu se opća imena životinja i bilja: konj, hrast, opći nazivi životinja koji nisu vlastita imena(garov), nazivi životinja kad znače vrstu (tornjak), opći nazivi biljaka (bjelica). 

◾ Malim početnim slovom pišu se pridjevi na -ski, -čki, -ćki, -ški izvedeni od domaćih i stranih vlastitih imens ili pridjeva na -ov/-ev, -in nastalih od vlastitih imena (šekspirski).

Tako se pišu i prisvojni pridjevi na -ski, -čki, -ćki, -ški izvedeni od geografskih imena i naziva stanovnika (bosanski).

Tako se pišu i pridjevi izvedeni od geogr. imena iz drugih jezika (kembrički).

Tako se pišu i pridjevi na -in (istočni).

Tako se piše i pridjev sveti, ispred vlastitih imena ljudi. 

◾ Malim početnim slovom pišu se slobodna oblikovanja ili nazivi općeg odredbenog karaktera umjesto pravih imena država (nastanak bosanske banovine).

◾Malim početnim slovom pišu se i opće imenice uz vlastito ime u okviru savremenih i historijskih naziva (grad Sarajevo).

Tako se pišu i imeničko-pridjevske, kao i pridjevsko-imeničke veze riječi koje nemaju svojstvo imena: općina prijedorska.

Tako i: jelaška župa, župa jelaška. 

◾ Malim početnim slovom pišu se i ustaljeni slikoviti nazivi kontinenata, država i gradova te opisni nazivi, koji nemaju prirodu vlastitog imena: crni kontinent (Afrika) 

◾ Malim početnim slovom pišu se:

a) imena vjetrova: bura, jugo, košava, orkan

b) strane svijeta: istok, zapad, sjever, jug

c) prva riječ geografskih naziva kojima se označava šire područje koje nije tačno određeno (srednja Evropa). 

◾ Malim početnim slovom pišu se imenice mjesec i sunce kad znače vrstu nebeskih tijela: pored Zemljinog mjeseca postoje i Marsovi i Jupiterovi mjeseci; sistemi s dva sunca. 

◾ Malim početnim slovom pišu se skraćeni višečlani nazivi kad uz njih stoje riječi koje ih određuju kao poznate pojmove: moj, jer onda gube svojstva vlastitih imena: naš fakultet (Filozofski fakultet).

Tako se pišu i druge imenice kad se shvate u općem smislu: zajedno su došli na fakultet. 

◾ Malim početnim slovom pišu se:

a) riječi koje bliže određuju ime, a nisu službeni dio imena

b) nazivi koji nisu vlastita imena

c) prva riječ iza rednog broja u imena koja počinju rednim brojem,ako taj član sam po sebi nije vlastito ime. 

◾ Malim početnim slovom pišu se opći nazivi administrativnih jedinica, opći pojmovi i ustaljeni nazivi pojedinih historijskih pokreta i zbivanja.

Tako se pišu i opisni nazivi te nazivi događaja kad nemaju svojstvo općeprihvaćenih, ustaljenih imena. 

◾ Malim početnim slovom piše se: dženet/džennet.

Malim početnim slovom pišu se budući nazivi.

Malim početnim slovom pišu se opći nazivi djela: biologija. 

◾ Malim početnim slovom pišu se:

a) nazivi shvaćeni u značenju općih pojmova, kao vrste predmeta, kada su glasovno i tvorbeno prilagođeni općim imenicama: žilet, kalodont, nivea

b) nazivi odlikivanja kao neslužbeni izrazi, u slobodnom oblikovanju i shvaćeni kao općepoznati: ima dva ordena rada

c) nazivi sprotskih priredbi, liga, turnira i sl. upotrijebljeni u općem značenju: Utakmice svjetskog nogometnog prvenstva odigrat će se u nekoliko evropskih gradova.

Da bismo ostale dosljedne današnjem danu, za vas izdvajamo kartki video i nekoliko predivnih pjesama posvećenih ženi jer žena i njena priroda, nježna i snažna istovremeno, je vječna inspiracija pjesnicima.

ŽENA


Ruža nije lijepa, ako uz cvjetove njene
nema umilnog lica drage, voljene žene.
Bez opojnog pića, bez dobrog starog vina
ni proljeće ne vrijedi, ni njegova milina.

I nebo ti je pusto, i sva je bašta pusta
ako nema poljupca s toplih, rumenih usta.
I na svijetu ti, brate, nema tužnije stvari
nego gledati dragu kad se u licu žari.
Kada se u njoj tajno ljubavna vatra budi,
a ne brati poljupce, ne milovat’ joj grudi.
I ples vitkog čempresa i umilnost ruže,
ako nema ljubavi, šta mogu da ti pruže?
I sva svjetlost uma, pa i mudrost sama,
bez svjetlosti ljubavi nisu nego tama..
Divna je ljepota pjesme, ruže, vina,
no kad nema žene sve je to praznina.

Hafiz

Emina

Aleksa Šantić

Sinoć, kad se vratih iz topla hamama,
Prođoh pokraj bašte staroga imama;
Kad tamo u bašti, u hladu jasmina,
S ibrikom u ruci stajaše Emina.

Ja kakva je, pusta! Tako mi imana,
Stid je ne bi bilo da je kod sultana!
Pa još kada šeće i plećima kreće...
— Ni hodžin mi zapis više pomoć neće!...

Ja joj nazvah selam. Al', moga mi dina,
Ne šće ni da čuje lijepa Emina,
No u srebren ibrik zahitila vode
Pa po bašti đule zalivati ode;

S grana vjetar duhnu pa niz pleći puste
Rasplete joj one pletenice guste,
Zamirisa kosa kô zumbuli plavi,
A meni se krenu bururet u glavi!

Malo ne posrnuh, mojega mi dina,
No meni ne dođe lijepa Emina.
Samo me je jednom pogledala mrko,
Niti haje, alčak, što za njome crko'!...

 by Sumeja Zahirović