Sastavljeno i rastavljeno pisanje riječi - dio drugi

    Kako smo vidjeli u prethodnom članku, sastavljeno i rastavljeno pisanje riječi je veoma opširna tema u našem pravopisu. U današnjem članku možete čitati nastavak, kako smo i najavili prošli put.

Brojevi 

 - Brojevi 11-19, 20, 30, 40, 50, 60, 70, 80, 90, 200, 300, 400, 500, 600, 700, 800, 900 pišu se sastavljeno:

 jedanaest, dvanaest, sedamnaest, dvadeset, četrdeset, šezdeset, devedeset, dvjesta, petsto, šeststo, devetsto itd.

 Ali: dvije stotine, tri stotine, devet stotina itd.

- Drugi višečlani brojevi pišu se rastavljeno:

 Trideset šest, osamdeset jedan, trideset drugi, dvadeset osmi, pet hiljada dvjesta dvadeset dva, trista dvadeset pet i sl.

Glagoli

- Glagoli dobijeni prefiksacijom pišu se uvijek sastavljeno s prefiksima, npr.

 Podići, prošetati, uskočiti, predvoditi, pročitati, zaplakati, nasmijati se, zakukati, progovoriti i sl.

- Riječca ne piše se odvojeno od glagola:

 ne bih, ne tražim, ne znam, ne vidim, ne vidjesmo, ne biste, ne znajući i sl. 

- Izuzetak od toga pravila čine samo sljedeći oblici: neću – nećeš – neće / nećemo – nećete – neće; nemoj /nemojmo, nemojte; nemaš nema / nemamo nemate – nemaju.

  - Množinski oblici glagola biti u aoristu uvijek se pišu sastavljeno:

 Bismo- biste - biše

 - U složenim glagolskim oblicima glavni i pomoćni glagol pišu se odvojeno jedan od drugog:

     Perfekt: čitao sam, vidio sam, čuo je, vidjeli ste itd.

    Pluskvamperfekt: su bili vidjeli / bijahu vidjeli, sam bio stigao / bijah stigao itd.

     Futur I: ću vidjeti, će znati, ću čitati, moći ću, doći ću. - Medutim, u futuru glagola na -ti, u slučajevima kad se ispred njih ne koristi subjekat ili koji drugi rečenični član, pomoćni i glavni glagol izgovaraju se kao jedna riječ, pa se tako i pišu: čitaću, znaću, govorićemo. trčaće, plakaćete itd.

 Futur II: budem vidio, budem došao, budete stigli, bude posjekao itd.

 Potencijal: bih mogao, bi pjevao, biste kupili, bismo znali itd.

 Izrazi tipa: htio-ne htio, rekla-kazala, mogao-ne mogao, peri-deri, hoćeš-nećeš, idi mi-dođi mi i sl, uvijek se pišu polusastavljeno, s crticom izmedu sastavnih dijelova.

 Prilozi

- Veliki broj priloga nastao je srastanjem posebnih riječi u jednu riječ, što je podrazumijevalo i promjenu posebnih značenja sastavnih dijelova. Takvi su: nizbrdo, zaredom, naizgled i sl.

 - Prilozi se pišu sastavljeno u slučajevima kad su oba njegova sastavna dijela (bez obzira na to kojoj vrsti riječi ti dijelovi pripadali) srasla u jednu riječ i poprimila novo zajedničko značenje i zajednički akcent. Npr.

 ikad, ikako, ikoliko, igdje, svugdje, svukud(a), katkad, gdjekad, ponekad, nedovoljno, štaviše, ionako, nigdje, negdje, nikad, nikoliko, nizašto, nedovoljno, nelijepo, ponekad, počesto, poveliko, suviše, nipošto, dovde, donde, dotle, otkud, donekle, odnekle, odavno, odnedavno, nadugo, naširoko, napamet, bestraga, prekosjutra, prekjuče, preklani, sjutradan smjesta, uglas, naglas, izreda, odreda, doveče, spolja, nizbrdo, ujesen, naveliko, naprečac i sl.

 - Ako je neki od sastavnih djelova sačuvao svoje posebno značenje, tada se ti djelovi pišu rastavljeno. Npr.

  Ni kad budu zahtijevali, neće im se dati.

 U koliko sati ćete stići?

 Ne pada mi na pamet. Nestao je bez (raga. I otac mu je bio trgovacna veliko.

Pao mu je kamen na ruku. Odgovarao je s mjesta.

- Tako se i svi priloški izrazi čiji sastavni dijelovi nisu srasli pišu rastavljeno:

  preko dana, preko noći, na proljeće, za inat, s leđa, bez sumnje, od juče, od lani, do juče, do sjutra, od zimus, ma kad, ma koliko, ma gdje, bilo kad, bilo gdje, gdje bilo, kako bilo, na crno, na bijelo, u potpunosti, u cjelosti, u redu, za stalno i sl.

- Prilozi tipa od tada pišu se rastavljeno, a prilozi tipa otad sastavljeno:

  a. rastavljeno: za sada, od sada, od tada, od kada, do tada itd.

 b. sastavljeno: zasad, otkad, dokad, dosad, dotad i sl.

- Priloški izrazi sastavljeni od dva značenjski suprotna priloga koji čuvaju svoje posebne akcente pišu se s crticom. Npr.:

 Brže-bolje, gore-dolje, jednom-dvaput, kad-tad, kako- tako, danas-sutra, koliko-toliko, pošto-poto, tamo- vamo, plus-minus, lijevo-desno i sl.

Prijedlozi

 - Prijedlozi nastali potpunim srastanjem sastavnih djelova pišu se sastavljeno. Npr.

  navrh, dovrh, ispod, iznad. poviše, izmedu, izvan, nadomak, nakraj, podno, povrh, uprkos, uoči, posred, umjesto, namjesto, naprema, naspram, porad(i), uoči...

-Ako imenički dio tih prijedloga zadrži svoju imeničku funkciju, onda se ta imenica piše odvojeno od prijedloga ispred njega. Npr.

 Popeo se na vrh brda.

 Pogledaj me u oči.

 Pogledajte u vrh ovoga koplja.

-Ako dva prijedloga stoje jedan uz drugi, ali svaki čuva svoje značenje, pišu se odvojeno: do pred, do potkraj, do ispod, do nakraj, do iznad sl.

 Pjevali smo do pred zoru.

 Stigli smo de red kuću, ali dalje nismo mogli uči.

 Zivjela je do porkraj zime.

Uzvici 

 U zavisnosti od toga kako se izgovaraju i šta se njima želi predstaviti uzvici se pišu na dva načina: sastavljeno ili pomoću crtice. - a: Ako se uzvici izgovaraju duže ili otežu bez prekida, tada se pišu sastavljeno. Npr. 000j, eeej, jooj,. heeej i sl. - b. Uzvici koji se udvajaju ili uzastopno ponavljaju pišu se s crticom među sastavnim djelovima. Npr.

 ha-ha- ha, ku-ku, le-le, he-he-he, mljac-mljac i sl. 

Riječce i veznici

- Veznici i riječce sastavljeni su od više dijelova, koji su u izgovoru potpuno srasli, pišu se sastavljeno. Npr.

Kamoli, negoli, iako, nekmoli, otkad, otkako, otkuda, premda, stoga itd.

- Složeni dopusni veznik iako uvijek se piše sastavljeno za razliku od grupe i ako u pogodbenom značenju. Npr.

 Doći ćemo iako se nijesmo najavili.

 Primićemo vas i ako se ne budete najavili.

 Nije nimalo zahladilo iako je palo dosta kiše.

I ako bude kiše, žito se više ne može oporaviti.

- Riječca li piše se na dva načina:

  Uz nepromjenjive riječi ispred sebe stvara složenicu, pa se, samim tim, piše sastavljeno: kamoli, nekmoli, negoli i sl.

 Upitna rječica li uvijek se piše odvojeno od riječi koja joj prethodi: da li, gdje li, jesu li, hoćete li, možeš li, nije li i sl.

 Preporučujemo: Međunarodni dan žena, Dan žena, Osmi mart - još ponešto o velikom i malom slovu, Naučimo pravilno - veliko slovo, Naučimo pravilno.

by Lejla Redžebašič