Sve ljepote divnoga Mostara?
Zar se čudiš, srce, što ga ljubim
Sa ljubavlju sinovskoga žara?
Ako nema sred bajnoga raja,
Bistre vode i svježega zraka
Što čovjeka sa zdravljem opaja!
Ko ga gleda, život mu se mladi,
A duša mu u nasladi pliva.
Svaki kraj mu i svako mjestašce
Zadivljene oči podraživa.
On je druga Sirija na sv'jetu,
E bi rek'o da je rajska bašča,
Ko ga vidi u majskome cv'jetu.
S dvije kule velika ćuprija Pružila se preko r'jeke čarne,
Te sa svojim
velebnijem lukom
Pričinja se poput dûge čarne.
Cio svijet da obiđeš redom,
Ne bi naš'o onakova svijeta.
On je majdan darovitih ljudi,
Šeher Mostar ures je sv'jeta.
I na peru i na bojnom maču;
K'o odvazda, i sada iz njega
S dana na dan velikani skaču.
. Neka šute indijske papige,
Neka svoje ne kazuju glase,
O, Dervišu! Ti si danas slavuj
Koji pjeva svog Mostara krase.
Gazel je vrsta kratke lirske pjesme koja
se sastoji od 10 do 30 stihova koji čine kratke strofe, katreni. Ove pjesme obično imaju ljubavnu tematiku, bila
to ljubav prema ženi, prijatelju ili uzvišenom biću, Bogu. U gazelu se rimuje 2. i 4. stih, a
1. i 3. ostaju nerimovani. Ova vrsta pjesme je nastala u arapskoj književnosti,
ali su je proslavili perzijski pjesnici Sadi i Hafiz. Teme ove pjesme su: ljubav,
ljepota, životna radost, ponekad patnja i bol.
Derviš-paša Bajezidagić, rođen je u Mostaru polovinom 16. vijeka, a umro u Budimu 14.07.1603. godine.
Nakon
školovanja u rodnom gradu nastavlja učenje u Istanbulu i tu dospijeva u
dvorsku službu. Kasnije je bio bosanski valija. U tom svojstvu poslan je na
odbranu Budima i tu poginuo. Ostavio je iza sebe jedan divan na turskom i
persijskom jeziku. Pored toga, kako navodi Fevzi Mostarac u svom
“Bulbulistanu”, napisao je naziruna “Mesneviju” Mevlana Dželaludina Rumija u
dva toma.
Derviš sam pripovijeda u predgovoru “Murad-name” piše da je
kao dijete došao u Carigrad i stupio u Atmejdan-saraje, a to se dogodilo u
vrijeme Selima II. To je bilo kad je Mehmed-paša Sokolović bio na vrhuncu
moći i slave, koji je nastojao svim silama da podigne svoje zemljake na kormilo
turske države, što mu je donekle i pošlo za rukom. U Atmejdan-sarajima mladi je
Derviš proživio nekoliko godina marljivo učeći, a naročito se bavio, kako sam
veli, proučavanjem arapske i perzijske lijepe književnosti. Prilika mu se
pružila da se u tom usavrši, jer mu je bio učitelj poznati Sudija kome nije
bilo premca u poznavanju perzijskih klasika.
Ubrzo je postao carski lični savjetnik i poznato je "da se ni časa nije od sultana
udaljavao, da je u carskoj prisutnosti kao dogandži-baša obavljao dužnost
natkomornika, da je od prirode bio vrstan pjesnik, a po duševnim vrlinama i
učenosti, ravan velikim učenjacima, da mu je sultan dozvoljavao da prisustvuje
carskom vijeću, premda to nije bilo u običaju." Četib-Čelebi spominje ga 1000.(1592.) kao carskog ličnog savjetnika. Nekoliko mjeseci iza Muratove smrti, u
mjesecu ševalu 1003.(1595.) spominje se u jednom fermanu kao bosanski
namjesnik. Njegov buran život se nastavlja i 1603. već je “Derviš-paša išao za
sudbinom ili ga sudbina gurala pred sobom”. Tako je u jurišu na neprijatelja na
Kovin-adi kod Budima poginuo 1603.”
Napisao je vrlo uspješnu pjesmu o svom
rodnom gradu i tarih posvećen Starom mostu u Mostaru, a ostavio je Mostaru i
medresu, mekteb i džamiju te opremio biblioteku u džamiji. Pripadao je
mevlevijskom tarikatu. Njegova poezija je refleksivna, meditira o
životu, sudbini, ljepoti. Derviš-paša spada među najznačajnije pjesnike
osmanskog vremena u Bosni.
Kompozicija
Pjesma se sastoji od osam strofa. Svaka
strofa ima po četiri stiha – katrena. Rimuje se prvi i četvrti stih, a prvi i
treći ostaju nerimovani,tj. u pitanju je tautološka
rima: a,a,b,d,c,a. Gazel je zasnovan na bejtu kao zaokruženoj i misaonoj cjelini.
RIME:
-Mostara-žara
svijetu-cvijetu
čarne-šarne
maču-skaču
glase-krase
U pjesmi Gazel o Mostaru osnovni motiv je ljubav prema gradu Mostaru, zavičaju.
Ko bi mogao opjevati redom
Sve ljepote divnoga Mostara.
Zar se čudiš srce, što ga ljubim
Sa ljubavlju sinovskoga žara?
Ko ga gleda, život mu se mladi.
Za pjesnika je Mostar bogat poput Sirije, ukras svijeta - lijep kao džennetska bašča i gnijezdo slavnih junaka.
by Adin Kmetaš
Nema komentara:
Objavi komentar