Sastavljeno i rastavljeno pisanje riječi - dio prvi

 

U našem jeziku riječi se pišu sastavljeno, rastavljeno i polurastavljeno u zavisnosti od značenja koje imaju u pojedinim oblicima, kao i u zavisnosti od akcenta. Tako se govori o:

 -rastavljenom pisanju zasebnih riječi (koje su odvojene razmacima);

- sastavljenom pisanju - kad nastaju jednoznačenjske složenice koje imaju zajednički akcenat;

- polurastavljenom pisanju složenica (s crticom) u kojima sastavnice čuvaju zasebne akcente i značenja.

Imenice

 - Imenice sastavljene od dva i više dijelova koje označavaju naseljena mjesta pišu se na dva načina:

 - Ako su ti djelovi u potpunosti srasli izmijenivši svoja zasebna značenja i posebne akcente u novo zajedničko značenje i jedinstveni akcenat, pišu se sastavljeno:

 Danilovgrad, Titograd, Carigrad. Lenjingrad, Petrograd, Beograd, Sokobanja, Sutomore i sl.

- Ako njihovi sastavni dijelovi imaju novo zajedničko značenje, ali su očuvali poseban akcenat, bez obzira na to da li se mijenjaju svi dijelovi, onda se takve imenice uvijek pišu rastavljeno:

 Bijelo Polje, Rudo Polje, Oštra Luka, Novi Sad, Južna Amerika, Herceg Novi, Ivanić Grad, San Marino i sl.

- Imena stanovnika mjesta čiji se nazivi pišu rastavljeno pišu se uvijek sastavljeno:

Bjelopoljac, Bjelopoljci, Novosadani, Novosadanka, Južnoamerikanci, Hercegnovljanin i sl.

 -I zajedničke imenice sastavljene od više dijelova koji su stekli novi zajednički akcenat i novo značenje, postavši tako složenicama, pišu se uvijek sastavljeno:

 jugozapad, sjeveroistok, kućepazitelj, lovočuvar, polukrug, polubrat, veleprodaja, konjokradica, kilogram, autosugestija i sl.

- Ako dijelovi zajedničkih imenica čine svaki za sebe posebnu akcenatsku cjelinu, pri čemu se u promjeni mijenja samo posljednji dio, takve se imenice pišu s crticom izmedu sastavnih dijelova:

  kremen-kamen, rak-rana, radio-stanica, auto-cesta, đul-nevjesta, radio-amater i sl.

-Prefiksi i riječca ne uvijek se pišu sastavljeno s imenicama:

 nesoj, nečovjek, neljudi, neprijatelj, neznalica, neznanje, nebriga, bezdušnik, beskućnik, predstraža, suvlasnik, pobratim, kontrareformacija i sl.

- Ako se misli na bilo koji period prije odnosno poslije 12 sati, tada se prijedlozi o kojima je riječ pišu odvojeno od imenice podne:

 Vidjet ćemo se poslije podne.

  Napisat ćemo pismo po podne.

  Planirao sam da dođem prije podne.

 - Izmedu imena/prezimena i nadimaka nikad se ne stavlja crtica:

 Josip Broz Tito, Svetozar Vukmanović Tempo, Jovan Jovanović Zmaj, Savić Marković Štedimlija i sl.

 -Dvostruka prezimena pišu se s crticom izmedu njih:

 Ivana Brlić-Mažuranić, Milena Božović-Petrović i sl.

 - Ako titula i zvanje dolaze iza ličnog imena, pri čemu se u deklinaciji mijenja samo titula/zvanje, ali ne i ime, onda se izmedu njih piše crtica: 

  Milić-barjaktar, Husein-beg, Bećir-beg, Smail-aga, Omer-paša, Gavran-kapetan i sl. 

- Ako se te titule upotrebljavaju samo iz poštovanja, kad ne označavaju stvarno titulisanje, tada se mogu pisati sastavljeno s imenom uz koje stoje - bez crtice izmedu njih. Takvo oslovljavanje bilo je vrlo frekventno u proteklim vremenima:

 Ivanbeg, Bećiraga, Osmanaga, Fazlibeg i sl. 

- Nazivi vjerskih praznika sastavljeni od imena sveca, tj. prisvojnoga pridjeva izvedenog iz tog imena, i imenice dan pišu se sastavljeno, osim kad i prvi i drugi dio toga naziva ima zasebne nastavke u promjeni:

 Nikoljdan, Aranđelovdan, Trojčindan, Mitrovdan, Petkovdan, Petrovdan, Ilindan, Spasovdan i sl.

U promjeni: Nikoljdana/Nikolja dne, Illindana/Ilina dne, Đurdevdana/Đurdeva dne itd. 

Zamjenice

- Zamjeničke složenice, nastale međusobnim srastanjem zamjenica ili srastanjem zamjenica i priloga, pri čemu su sastavni dijelovi izgubili nekadašnja posebna značenja i akcenat i stekli novo zajedničko značenje i zajednički akcenat – uvijek se pišu sastavljeno:

 štošta, koješta, kojeko, koječiji, kojekoliki, kojekoji. gdjekoji, svakakvi i sl.

 - Takvi ostaju i u promjeni: koječega, kojekoga, kojekome, kojekakvima, svakakvome i sl.

- Zamjenice se pišu zajedno s prijedlozima onda kad uz taj prijedlog gube zamjeničko značenje, a složenica dobija novo priloško značenje:

stoga, zato, potom, pritom, uto i sl.

-Ali ako nije došlo do pomjeranja značenja, već zamjenice čuvaju svoje značenje, tada ih treba pisati odvojeno od prijedloga uz koji stoje. Treba, dakle, praviti razliku među sljedećim primjerima:

 Bilo je nevrijeme, pa stoga nijesam mogao doći.

 Skini paučinu s toga zida.

 Imali su konje, pa ih zato nije mogao stići.

 Ja ne marim za to što oni pričaju.

-Zamjenice s riječcom (god) različito se upotrebljavaju u zavisnosti od značenja koje uz navedenu riječcu dobijaju:

a)   ako uz riječcu (god) dobijaju značenje neodređenih zamjenica, tada se pišu sastavljeno s njom: kogod (= neko), štogod (= nešto):

 Neka kogod dođe da mu ruku da.

 Hoćemo li štogod pričati ili da se razilazimo?

b)   ako uz navedenu riječcu zamjenice dobiju značenje općih zamjenica, onda se one pišu odvojeno od nje: ko god, što god, čiji god i sl.

 Ko god dođe, oni ga lijepo dočekaju.

 Što god im rečeš, oni će te poslušati. 

- Opće i odrične zamjenice niko, ništa, ničiji, nikakav, iko, išta, ikakav, ičiji, ikolik i sl. pišu se sastavljeno u svim slučajevima osim u promjeni u prijedloškim konstrukcijama, npr.:

 Ni od koga, ni sa kim, ni od čega, ni o kome, i od čega. ni o čemu, ni na čiji, i o kome, ni na što, ni za koga i sl.

Pridjevi

- Pridjevi sastavljeni od dva dijela, bez obzira na to kojoj vrsti riječi ti dijelovi pripadali, pišu se sastavljeno ako takva složenica ima zajedničko (jedinstveno) značenje. Na njihovo sastavljeno pisanje ne utiče okolnost jesu li nastali prostim srastanjem sastavnica ili pomoću spojnih morfema:

 sjeverozapadni, jugoistočni, bezuman, predobar, antiratni, samonikli. maloumni, dobrodušan, pseudonaučni, plavook, naučnoistraživački, trospratni, šestočlani, svijetložuti, poluprazan, danonoćni, književnohistorijski i sl.

 - Pridjevi izvedeni iz višečlanih geografskih pojmova, čija se imena pišu rastavljeno ili s crticom, pišu se uvijek sastavljeno:

 bjelopoljski, hercegnovski, novosadski, južnoafrički, bokokotorski, lješkopoljski i sl.

-  Kod pridjeva složenih od višecifrenih brojeva pridjev se spaja samo s posljednjim brojem: dvadeset petogodišnji, četrdeset dvodnevni i sl.

- Pridjevi složeni s riječcom ne uvijek se pišu sastavljeno s njom:

 nevelik, nepoznat, neiskusan, nezreo, neobrazovan. nevidljiv, nedorastao, neslavan i sl.

 - Prisvojni pridjevi izvedeni iz dvostrukih prezimena uvijek se pišu s crticom među tim prezimenima:

 Karadžić-Belićev, Karadžić-Daničićev, Broz-Ivekovićev, Anić-Silićev i sl.

  - Dvočlani pridjevi kod kojih je svaki član zadržao svoje značenje u okviru zajedničkog značenja koje imaju u određenoj kontekstualnoj upotrebi pišu se s crticom izmedu tih dijelova:

 crnogorsko-hrvatski (odnosi), englesko-ruski (rječnik), grčko-turska (koalicija), crnogorsko-turski (rat) i sl.

 Brojevi 

 - Brojevi 11-19, 20, 30, 40, 50, 60, 70, 80, 90, 200, 300, 400, 500, 600, 700, 800, 900 pišu se sastavljeno:

 jedanaest, dvanaest, sedamnaest, dvadeset, četrdeset, šezdeset, devedeset, dvjesta, petsto, šeststo, devetsto itd.

 Ali: dvije stotine, tri stotine, devet stotina itd.

- Drugi višečlani brojevi pišu se rastavljeno:

 Trideset šest, osamdeset jedan, trideset drugi, dvadeset osmi, pet hiljada dvjesta dvadeset dva, trista dvadeset pet i sl.

Preporučujemo: Naučimo pravilno - pisanje riječi stranog porijekla, Naučimo pravilno - veliko slovo i Međunarodni dan žena,  Dan žena, Osmi mart - još ponešto o velikom i malom slovu

 Pratite nas u nastavku sljedeće sedmice.

by Lejla Redžebašić