Bošnjačka književnost austrougarskog perioda - dio prvi

 

    Prvu naučno utemeljenuknjiževnohistorijsku studiju o književnom stvaranju Bošnjaka u razdoblju austrougarske vladavine napisao je prof. dr. Mushin Rizvić. On kaže da je od 1878. do 1918. godine duhovni život i senzibilitet Bošnjaka prolazio kroz specifičan proces nadmetanja, preobražavanja i zrenja unutar njihove primarne bosansko-slavenske strukture.

 

Okupacija Bosne i Hercegovine

Okupacija BiH od strane Austro-Ugarske nije bila samo obična smjena jedne državne uprave drugom. Ona je za Bošnjake bila nešto mnogo žešće i potresnije, zbog žrtava koje su dali i zbog materijalnih šteta koje su im pričinjene.

Bošnjačko stanovništvo je gubilo previlegije koje je imalo u tursko vrijeme pa se mnoge porodice iseljavaju u Sandžak i Tursku, što će biti jedna od značajnijih tema bošnjačkih pisaca. U stvaralaštvu Bošnjaka došlo je do zastoja i do vremena šutnje. Okupacija BiH doživljena je dvojako u pojedinim sredinama: bez otpora i s otporom koji je slomljen. Među bošnjačkim pravnicima i inteligencijom vladalo je podijeljeno mišljenje o cijelom tom događaju. Jedni su smatrali da je Turska zbog jakog pritiska evropskih sila morala dopustiti ulazak austrijskih trupa u BiH, a drugi su smatrali da je Turska kriva i da nije trebala prepustiti BiH Austriji.

 

Stradanja Bošnjaka

Poslije sloma oružanog otpora Bošnjaka, vojne vlasti, na čijem je čelu bio general Filipović, nisu poslušali savjete iz Beča da se poštuje sigurnost, imovina i vjerska pitanja Bošnjaka pa su vojni sudovi izricali najoštrije kazne (smrt i progonstvo). Poticani su sukobi između muslimana i hrišćana.

Uvidjevši uzaludnost odupiranja, saradnji s austrougarskom vlašću priklonili su se i Mehmed-beg Kapetanović Ljubušak, Safvet-beg Bašagić i Mehmed Šakir Kurtćehajić.

 

Kulturna djelatnost

U prvoj godini okupacije vlast pokreće službene Bosanskohercegovačke novine u kojima se veličaju dobre namjere Austrougarske u Bosni.

One sredinom 1881. godine mijenjaju naziv u Sarajevski list. Tad puno prostora daju književnom i kulturnom životu u Hrvatskoj i Srbiji.

List je štampan latinicom, a od trideset i petog broja ćirilicom.

Mushin Rizvić je to doba nazvao: "gluho doba, vrijeme punog književnog zastoja, duhovne depresije i mrtvila".

 

Vrijeme buđenja bošnjačkih pisaca

Poslije perioda zastoja, duhovne depresije i mrtvila u književnom stvaranju bošnjačkih pisaca, početkom 1883. godine nastupa period književnog buđenja tj. poslije sloma Hercegovačkog ustanka. To se vremenski zbiva između 1883. i 1897. godine.

Uvjete za to stvorio je dolazak Benjamina Kalaya na mjesto vrhovnog upravnika u BiH.

Njegovim dolaskom na vlast počelo je stišavanje nemira, sređivanje prilika nakon izbijanja i gušenja Hercegovačkog ustanka i stabilizovanje okupacionog režima.

 

Listovi i publikacije na turskom jeziku

Već 1882. godine austrougarske vlasti su odobrile pokretanje lista Vatan (domovina), a potom su pokrenuti mnogi listovi na turskom jeziku među kojima su bili značajni: Behar, Gajret, Mualim, Zeman, Misbah, Vakat, Musvat itd.

 

Kiraethana

 Zalaganjem Mehmed-bega Kapetanovića Ljubušaka i generacije mladih bošnjačkih pisaca, u Sarajevu je otvorena čitaonica Kiraethana koja će imati veliki utjecaj na razvoj književnog života u BiH.

To je trajalo sve do pojave Gajreta 1903. godine kojeg je osnovala druga generacija bošnjačkih književnika i kulturnih i javnih radnika sa Safvet-begom Bašagićem i Edhemom Mulabdićem na čelu.

Kiraethana postaje sjedište uglednih Bošnjaka.

 

Mehmed-beg Kapetanović Ljubušak

On je prvi koji je učinio zaokret od orijentalne duhovne klime ka savremenoj zapadnoj evropskoj kulturi i umjetnosti, a da nije iznevjerio bošnjački duh.

On je 1886. godine u brošuri Šta misle Muhamedanci u Bosni, kao prvi od bošnjačkih pisaca odvojio religiju od narodnosti.

1887. godine objavio je knjigu  Narodno blago u kojoj su veći dio činile narodne poslovice i anegdote s objašnjenjima.

Godinu dana poslije objavio je drugu knjigu Narodno blago.

Osam godina kasnije je objavio zbornik Istočno blago sastavljen od poslovica i mudrih izreka najvećih islamskih mislilaca.

Pojava te knjige bila je kulturni događaj.

Narodno blago sakupljao je i Kosta Hörmann, sekretar Zemaljske vlade i direktor Zemaljskog muzeja u Sarajevu, koji je godinu dana poslije objavio Narodne pjesme Muhamedanaca u Bosni i Hercegovini.

 

Saradnja Bošnjaka u književnim listovima

Ubrzo je došlo i do saradnje bošnjačkih pisaca sa srpskim i hrvatskim listovima, a time je počelo i nacionalizovanje bosanskohercegovačkih muslimana.

Bošnjački pisci svoje prve pjesme i druge radove objavljuju u Bosanskoj vili i Pobratimu.

Od poznatih objavljivali su: Mehmed-beg Kapetanović Ljubušak, Safvet-beg Bašagić i Avdo Karabegović Hasanbegov.

Bosanska vila izlazila je na ćirilici.

Kada su postale jasne težnje da se bošnjački pisci odrede kao Srbi, mnogi su prekinuli saradnju, a nastavili su oni koji su se izjasnili kao Srbi.

 

Bošnjak

List Bošnjak je pokrenula grupa muslimanskih književnika na čelu sa Mehmed-begom Kapetanovićem Ljubušakom. List Bošnjak je poticao razvoj originale bosnjačke književnosti ali i želju da se zajedno s bosanskim Hrvatima i Srbima usprotivi utjecajima koji su dolazili iz Hrvatske i Srbije i kojima je bio cilj prisvajanje bošnjačkog stanovništva.

by Sumeja Zahirović