Sastavljeno i rastavljeno pisanje riječi - dio prvi

 

U našem jeziku riječi se pišu sastavljeno, rastavljeno i polurastavljeno u zavisnosti od značenja koje imaju u pojedinim oblicima, kao i u zavisnosti od akcenta. Tako se govori o:

 -rastavljenom pisanju zasebnih riječi (koje su odvojene razmacima);

- sastavljenom pisanju - kad nastaju jednoznačenjske složenice koje imaju zajednički akcenat;

- polurastavljenom pisanju složenica (s crticom) u kojima sastavnice čuvaju zasebne akcente i značenja.

"Pazite, dijamant je nemoćan samo pred dijamantskom prašinom." (Taj čovjek)

    Alija Isaković rodio se 1932. godine u Bitunju kod Stoca. Bio je bošnjački pripovjedač, dramski, televizijski i pisac radiodrame, leksikograf, putopisac i historičar jezika.

U Beogradu je pohađao Geološku tehničku školu, a školovanje je nastavio na Filozofskom fakultetu u Sarajevu, na Odsjeku za južnoslavenske književnosti.

Međunarodni dan žena, Dan žena, Osmi mart - još ponešto o velikom i malom slovu

          U prošlom članku vidjeli smo situacije kada smo dužni upotrebljavati veliko slovo. Dešava se da ponekad mislimo da neke riječi trebamo pisati velikim slovom, a zapravo nismo u pravu. Da bismo odagnali takve nedoumice, današnji članak posvećujemo malom slovu.

Naučimo pravilno - Veliko slovo

Ponekad smo u nedoumici s velikim slovom. Nismo uvijek sigurni kad ide veliko, a kad malo slovo, kad samo prva riječ, a kad sve riječi u nazivu. Da ne bismo bili u takvim nedoumicama, čitajmo naš blog. Veoma je važno kako nešto kažemo ili napišemo.

Peta faza razvoja bosanskog jezika - bosansko doba

                     

Ovafaza  ima najveći značaj u razvoju bosanskog književnog jezika.

Uoči samog rata 1991. Dževad Jahić objavljuje knjigu "Jezik bosanskih Muslimana", a Senahid Halilović "Bosanski jezik". Te iste godine, na popisu stanovništva, više od 90% Bošnjaka izjasnilo se da im je maternji jezik bosanski.

Četvrta faza razvoja bosanskog jezika - jugoslavensko doba

 

  

    Bosanski jezik se u periodu između dva svjetska rata razvija u sklopu srpskohrvatskog/hrvatskog srpskog jezika. Svijest o bosanskom jeziku ne zamire nego se ispoljava u različitim situacijama, ali bez političke podrške. Izdvajaju se određene karakteristike  ovog perioda:

Treća faza razvoja bosanskog jezika - austrougarsko doba

 

    Najveća promjena u životu i kulturi Bošnjaka nastala je odlaskom Turaka i dolaskom Austro-Ugara u Bosnu 1878. godine. Ljudi su do tada za bosanski pisani jezik koristili arapsko pismo (arebicu), djelimično bosančicu, te Vukovu ćirilicu.

Druga faza razvoja bosanskog jezika - tursko doba

 

    Ova faza trajala je oko 4 stoljeća, za vrijeme turske vladavine.

Odvijala se u četiri toka:

Prva faza razvoja bosanskog jezika - doba srednjovjekovne Bosne

 

 Bosanski jezik je prošao kroz pet razvojnih faza: 

1. Prva faza - doba srednjovjekovne Bosne

2. Druga faza - tursko doba

3. Treća faza - austrougarsko doba

4. Četvrta faza - jugoslavensko doba

5. Peta faza - bosansko doba

Potur-Šahidija, prvi rječnik na južnoslavenskom prostoru

                      

               

    Muhamed Hevai Uskufi (skraćeno: Muhamed Uskufi ili Muhamed Hevai), bošnjački alhamijado pjesnik i sastavljač tursko-bosanskog rječnika. Rođen je u mjestu Dobrnja kod Tuzle 1601. godine, a umro poslije 1651. godine. Pjesnički pseudonim mu je bio Hevai (Zračni). 16. septembra 2016. u naselju Dobrnja podignuta je spomen-ploča s njegovim imenom i godinama rođenja i smrti.